Kongurencija
Kongurencija je slaganje pridevskih reči sa imenicama u rodu, broju i padežu, kao i glagola u službi predikata sa imenicama (imeničkim sintagmama) ili zamenicama u službi subjekta u licu, broju i rodu.
Kada posmatramo reči u okviru rečenice ili sintagme, vidimo da postoje reči koje kontrolišu slaganje, reči koje se slažu i kategorije u kojima se vrši slaganje.
Reči koje kontrolišu slaganje su imenice. Imenica diktira, usmerava i određuje koje će se reči salgati, pa je zato nazivamo kontrolor kongurencije.
Reči koje se slažu su: pridevi, pridevske zamenice, redni brojevi i glagoli u ličnom obliku.
Kategorije u kojima se reči slažu su kod prideva: rod, broj i padež, a kod glagola lice i broj (i rod). Ove gramatičke kategorije koje učestvuju u kongurenciji nazivamo kongurentne kategorije.
kongurencija prideva
Pridevi, pridevske zamenice i pridevske sintagme u službi atributa slažu se sa imenicom kao glavnom rečju u sintagmi u rodu, broju i padežu.
Primer: Juče sam kupila zelenu kapu.
kapa – imenica kao glavna reč u imeničkoj sintagmi,
zelenu – pridev u službi atributa
Slaganje je u rodu, broju i padežu (rod: ženski, broj: jednina, padež: akuzativ)
Pridevi, pridevske zamenice i pridevske sintagme u službi imenskog dela predikata slažu se sa imenicom (ili imeničkom sintagmom) u službi subjekta u rodu, broju i padežu.
Primer: Moja kapa je zelena.
Moja – pridevska zamenica u službi atributa u imeničkoj sintagmi
kapa – imenica kao glavna reč imeničke sintagme u službi subjekta
je – pomoćni glagol jesam/biti kao deo imenskog predikata
zelena – pridev u službi imenskog dela predikata
Slaganje je u rodu, broju i padežu - rod: ženski, broj: jednina, padež: nominativ
kongurencija glagola
Svaki glagol u službi predikata slaže se sa imenicom ili ličnom zamenicom u službi subjekta u licu i broju.
Primer: Milena peva. Miloš peva. Dete peva.
Milena, Miloš, dete – imenica u službi subjekta
peva – glagol u službi predikata
Slaganje je u licu i broju (lice: treće, broj: jednina). Za sve rodove (muški, ženski, srednji) upotrebljava se isti oblik glagola tako da kažemo da nema slaganja u rodu.
Samo ako je glagolski oblik složen sa radnim ili trpnim pridevom, predikat se slaže sa imenicom (imeničkom sintagmom) ili zamenicom u službi subjekta u licu, broju i rodu.
Primer: Miloš je doputovao.
Miloš – imenica u službi subjekta
je doputovao – glagol (u ličnom glagolskom obliku) u službi predikata
Slaganje u licu, broju i rodu (lice: treće, broj: jednina, rod: muški)
kongurencija brojeva
Redni brojevi u službi atributa slažu se sa imenicom kao glavnom rečju u sintagmi u rodu, broju i padežu.
Primer: Završila sam prvi zadatak.
zadatak – imenica kao glavna reč u imeničkoj sintagmi
prvi – redni broj u službi atributa
Slaganje je u rodu, broju i padežu (rod: muški, broj: jednina, padež: akuzativ)
Redni brojevi u službi imenskog dela predikata slažu se sa imenicom (ili imeničkom sintagmom) u službi subjekta u rodu, broju i padežu.
Primer: Moj sin je prvi!
Moj – pridevska zamenica u službi atributa u imeničkoj sintagmi
sin – imenica kao glavna reč imeničke sintagme u službi subjekta
je – pomoćni glagol jesam/biti kao deo imenskog predikata
prvi – redni broj u službi imenskog dela predikata
U rečenici u kojoj je broj u funkciji subjekta kongruencija složena:
Uz osnovne brojeve dva, tri i četiri ako označavaju muški i srednji rod, upotrebljava se predikat srednjeg rodu u množini, a ako brojevi označavaju ženski rod, predikat je ženskog roda u množini.
Dva kanarinca su pevala. Dva deteta su pevala. Dve ptice su pevale.
Uz brojeve pet i nadalje, bez obzira koji rod da označavaju, predikat je srednjeg roda u jednini:
Deset momaka je položilo ispit. Dvanaest devojaka je položilo ispit.
Uz zbirne brojeve se obično slaže predikat srednjeg roda u jednini, a ređe predikat srednjeg roda u množini:
Došlo je troje dece.
Uz brojne imenice kojima se označava neki broj muških osoba, deo predikata u ličnom obliku je u množini, a deo predikata koji razlikuje rod može se upotrebiti dvojako:
Trojica su doputovala. Trojica su doputovali.
Kongurencija je slaganje pridevskih reči sa imenicama u rodu, broju i padežu, kao i glagola u službi predikata sa imenicama (imeničkim sintagmama) ili zamenicama u službi subjekta u licu, broju i rodu.
Kada posmatramo reči u okviru rečenice ili sintagme, vidimo da postoje reči koje kontrolišu slaganje, reči koje se slažu i kategorije u kojima se vrši slaganje.
Reči koje kontrolišu slaganje su imenice. Imenica diktira, usmerava i određuje koje će se reči salgati, pa je zato nazivamo kontrolor kongurencije.
Reči koje se slažu su: pridevi, pridevske zamenice, redni brojevi i glagoli u ličnom obliku.
Kategorije u kojima se reči slažu su kod prideva: rod, broj i padež, a kod glagola lice i broj (i rod). Ove gramatičke kategorije koje učestvuju u kongurenciji nazivamo kongurentne kategorije.
kongurencija prideva
Pridevi, pridevske zamenice i pridevske sintagme u službi atributa slažu se sa imenicom kao glavnom rečju u sintagmi u rodu, broju i padežu.
Primer: Juče sam kupila zelenu kapu.
kapa – imenica kao glavna reč u imeničkoj sintagmi,
zelenu – pridev u službi atributa
Slaganje je u rodu, broju i padežu (rod: ženski, broj: jednina, padež: akuzativ)
Pridevi, pridevske zamenice i pridevske sintagme u službi imenskog dela predikata slažu se sa imenicom (ili imeničkom sintagmom) u službi subjekta u rodu, broju i padežu.
Primer: Moja kapa je zelena.
Moja – pridevska zamenica u službi atributa u imeničkoj sintagmi
kapa – imenica kao glavna reč imeničke sintagme u službi subjekta
je – pomoćni glagol jesam/biti kao deo imenskog predikata
zelena – pridev u službi imenskog dela predikata
Slaganje je u rodu, broju i padežu - rod: ženski, broj: jednina, padež: nominativ
kongurencija glagola
Svaki glagol u službi predikata slaže se sa imenicom ili ličnom zamenicom u službi subjekta u licu i broju.
Primer: Milena peva. Miloš peva. Dete peva.
Milena, Miloš, dete – imenica u službi subjekta
peva – glagol u službi predikata
Slaganje je u licu i broju (lice: treće, broj: jednina). Za sve rodove (muški, ženski, srednji) upotrebljava se isti oblik glagola tako da kažemo da nema slaganja u rodu.
Samo ako je glagolski oblik složen sa radnim ili trpnim pridevom, predikat se slaže sa imenicom (imeničkom sintagmom) ili zamenicom u službi subjekta u licu, broju i rodu.
Primer: Miloš je doputovao.
Miloš – imenica u službi subjekta
je doputovao – glagol (u ličnom glagolskom obliku) u službi predikata
Slaganje u licu, broju i rodu (lice: treće, broj: jednina, rod: muški)
kongurencija brojeva
Redni brojevi u službi atributa slažu se sa imenicom kao glavnom rečju u sintagmi u rodu, broju i padežu.
Primer: Završila sam prvi zadatak.
zadatak – imenica kao glavna reč u imeničkoj sintagmi
prvi – redni broj u službi atributa
Slaganje je u rodu, broju i padežu (rod: muški, broj: jednina, padež: akuzativ)
Redni brojevi u službi imenskog dela predikata slažu se sa imenicom (ili imeničkom sintagmom) u službi subjekta u rodu, broju i padežu.
Primer: Moj sin je prvi!
Moj – pridevska zamenica u službi atributa u imeničkoj sintagmi
sin – imenica kao glavna reč imeničke sintagme u službi subjekta
je – pomoćni glagol jesam/biti kao deo imenskog predikata
prvi – redni broj u službi imenskog dela predikata
U rečenici u kojoj je broj u funkciji subjekta kongruencija složena:
Uz osnovne brojeve dva, tri i četiri ako označavaju muški i srednji rod, upotrebljava se predikat srednjeg rodu u množini, a ako brojevi označavaju ženski rod, predikat je ženskog roda u množini.
Dva kanarinca su pevala. Dva deteta su pevala. Dve ptice su pevale.
Uz brojeve pet i nadalje, bez obzira koji rod da označavaju, predikat je srednjeg roda u jednini:
Deset momaka je položilo ispit. Dvanaest devojaka je položilo ispit.
Uz zbirne brojeve se obično slaže predikat srednjeg roda u jednini, a ređe predikat srednjeg roda u množini:
Došlo je troje dece.
Uz brojne imenice kojima se označava neki broj muških osoba, deo predikata u ličnom obliku je u množini, a deo predikata koji razlikuje rod može se upotrebiti dvojako:
Trojica su doputovala. Trojica su doputovali.
Нема коментара:
Постави коментар